Bol u koljenima jedan je od čestih razloga zbog kojih svakodnevne aktivnosti postaju napornije. Penjanje uz stepenice, duže hodanje ili ustajanje nakon sjedenja mogu izazvati nelagodu, ukočenost ili osjećaj nestabilnosti.
Mnogi takve simptome odmah povezuju s oštećenjem hrskavice. Međutim, bol u koljenu može nastati zbog različitih razloga, uključujući preopterećenje, probleme s tetivama, povrede, upalne bolesti ili osteoartritis.
Zato je važno razumjeti da ne postoji jedan domaći lijek koji odgovara svima. Ipak, određene navike i jednostavne mjere mogu pomoći u smanjenju tegoba.
1. Zašto koljena bole prilikom ustajanja?
Kada ustajemo sa stolice, mišići natkoljenice i okolne strukture koljena učestvuju u podizanju tjelesne težine.
Ako su mišići oslabljeni ili je zglob osjetljiv, ovaj pokret može izazvati bol.
Kod nekih osoba nelagoda je izraženija nakon dužeg mirovanja.
Ukočenost koja se smanjuje nakon nekoliko minuta kretanja može se pojaviti kod osteoartritisa, ali sama po sebi nije dovoljna za dijagnozu.
Ako bol traje ili se ponavlja, preporučuje se pregled zdravstvenog stručnjaka.
2. Zašto je jačanje mišića važno?
Mišići oko koljena pomažu u stabilizaciji zgloba.
Posebno su važni mišići prednje i zadnje strane natkoljenice, kao i mišići kukova.
Kada su dovoljno snažni, mogu bolje kontrolisati pokrete i smanjiti nepotrebno opterećenje.
Jednostavne vježbe mogu uključivati lagano podizanje ispružene noge dok ležite ili kontrolisano ustajanje sa stabilne stolice.
Vježbe treba prilagoditi mogućnostima i uzroku bola.
Ako određeni pokret izaziva oštar bol, nemojte ga forsirati.
Fizioterapeut može preporučiti odgovarajući program.
3. Da li je odmor uvijek najbolje rješenje?
Kada koljeno boli, prirodno je poželjeti potpuno izbjegavati kretanje.
Kratkotrajno smanjenje aktivnosti može biti korisno nakon preopterećenja.
Međutim, dugotrajno mirovanje može dovesti do slabljenja mišića i dodatne ukočenosti.
Kod mnogih hroničnih problema s koljenima preporučuje se prilagođena fizička aktivnost.
Hodanje po ravnoj površini, plivanje ili vožnja sobnog bicikla mogu biti prihvatljive opcije, zavisno od zdravstvenog stanja.
Aktivnost treba povećavati postepeno.
4. Kada koristiti hladne, a kada tople obloge?
Hladan oblog može pomoći kod bola nakon aktivnosti ili blažeg otoka.
Umotajte hladni oblog u tanku tkaninu i držite ga približno 10 do 15 minuta.
Nemojte led stavljati direktno na kožu.
Toplota nekim osobama prija kod ukočenosti bez izraženog otoka.
Topli oblog treba biti prijatne temperature, nikada toliko vruć da može izazvati opekotine.
Ako imate poremećaj osjeta ili cirkulacije, prije primjene obloga posavjetujte se sa zdravstvenim stručnjakom.
5. Obratite pažnju na obuću
Neodgovarajuća obuća može otežati hodanje i povećati nelagodu.
Birajte cipele koje dobro pristaju stopalu, imaju stabilan đon i pružaju odgovarajuću podršku.
Visoke potpetice ili izrazito nestabilna obuća nekim osobama mogu pojačati tegobe.
Nije potrebno kupovati skupu obuću bez stručne preporuke.
Najvažnije je da se u njoj osjećate stabilno i udobno.
6. Tjelesna težina i opterećenje zglobova
Kod osoba koje imaju višak kilograma, smanjenje tjelesne težine može pomoći u ublažavanju simptoma osteoartritisa koljena.
To ne znači da je svaka bol posljedica težine.
Ipak, kombinacija odgovarajuće ishrane i redovne fizičke aktivnosti može imati koristi za zdravlje zglobova i opšte stanje organizma.
Promjene je najbolje uvoditi postepeno i održivo.
7. Šta je s domaćim pripravcima za hrskavicu?
Na internetu se često mogu pronaći tvrdnje da određeni napici, oblozi ili namirnice mogu obnoviti hrskavicu za nekoliko dana.
Za takva obećanja ne postoje pouzdani dokazi.
Uravnotežena ishrana važna je za zdravlje organizma, ali ne može se očekivati da jedna namirnica popravi oštećen zglob.
Zbog toga domaće pripravke ne treba koristiti kao zamjenu za dijagnostiku i liječenje.
Kada se obavezno javiti ljekaru?
Potražite hitnu medicinsku procjenu ako je koljeno izrazito otečeno, crveno i vruće, naročito uz temperaturu, ako nakon povrede ne možete stati na nogu ili je zglob vidljivo deformisan.
Pregled je potreban i ako bol traje, pogoršava se ili ometa svakodnevne aktivnosti.
Zaključak
Bol u koljenima ne treba automatski pripisivati istrošenoj hrskavici.
Prilagođeno kretanje, jačanje mišića, odgovarajuća obuća i pravilna procjena uzroka mogu biti važni koraci prema lakšem svakodnevnom funkcionisanju.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet ljekara.