Soda bikarbona jedan je od najpoznatijih proizvoda u domaćinstvu. Koristi se za pripremu hrane i različite poslove čišćenja, a posljednjih godina često se preporučuje i za baštu.
Na internetu se mogu pronaći tvrdnje da soda podstiče cvjetanje, uklanja puževe, liječi biljne bolesti i popravlja kvalitet zemljišta.
Međutim, nisu sve takve tvrdnje naučno potvrđene.
Iako soda bikarbona ima određena korisna hemijska svojstva, nepravilna upotreba može oštetiti biljke i narušiti ravnotežu zemljišta.
Zato je važno znati kada je treba izbjegavati i koje su sigurnije alternative.
ŠTA JE SODA BIKARBONA?
Soda bikarbona je natrijum-hidrogenkarbonat.
To je jedinjenje koje u vodi stvara blago alkalnu sredinu.
Upravo zbog tih svojstava koristi se u različitim domaćim postupcima.
Međutim, biljke ne reaguju na sodu na isti način kao površine koje čistimo u kuhinji.
Njihov korijen zavisi od osjetljive ravnoteže vode, hranjivih materija i mikroorganizama u zemljištu.
ZAŠTO NIJE DOBRO POSIPATI JE OKO KORIJENA?
Soda sadrži natrijum, koji u većim količinama može biti štetan za zemljište.
Ako se često dodaje oko biljaka, natrijum se može nakupljati.
Takvo nakupljanje može otežati usvajanje vode i nepovoljno uticati na strukturu zemljišta.
Zbog toga soda bikarbona nije prikladna kao redovno đubrivo.
Biljkama su za rast potrebni azot, fosfor, kalijum i drugi hranjivi elementi, a soda ih ne obezbjeđuje u odgovarajućoj ravnoteži.
MOŽE LI SODA POBOLJŠATI CVJETANJE?
Često se tvrdi da dodavanje sode oko cvijeća povećava broj cvjetova.
Za takvu opštu tvrdnju nema pouzdanih dokaza.
Cvjetanje zavisi od vrste biljke, količine svjetlosti, temperature, zalijevanja i ishrane.
Ako ruža, muškatla ili drugo cvijeće slabo cvjeta, najprije treba provjeriti uslove uzgoja.
Nekim biljkama nedostaje svjetlosti, dok druge imaju previše azotnog đubriva.
Dodavanje sode neće riješiti takve probleme.
DA LI POMAŽE PROTIV PUŽEVA?
Soda se ponekad preporučuje kao sredstvo protiv puževa.
Međutim, posipanje oko biljaka nije pouzdana ni preporučena metoda zaštite.
Puževi se najčešće zadržavaju na vlažnim, sjenovitim mjestima.
Tokom dana skrivaju se ispod dasaka, kamenja, mokrog lišća i drugih predmeta.
Zato je mnogo korisnije smanjiti broj njihovih skrovišta.
Redovno pregledajte baštu, posebno poslije kiše.
Puževe možete ručno uklanjati uveče ili rano ujutro.
Kod ozbiljnijih problema mogu pomoći odgovarajući registrovani mamci na bazi željeznog fosfata, uz poštovanje uputstva.
SODA I GLJIVIČNE BOLESTI
Bikarbonati su proučavani u zaštiti biljaka od pojedinih gljivičnih bolesti.
Ipak, to ne znači da je svaka kućna mješavina sode i vode djelotvorna ili bezbjedna.
Prejaki rastvori mogu izazvati oštećenja listova.
Rizik je veći tokom toplog i sunčanog vremena.
Osim toga, različite bolesti zahtijevaju različite postupke zaštite.
Ako primijetite bijelu prevlaku, smeđe pjege ili sušenje listova, najprije pokušajte prepoznati uzrok.
Tek tada birajte odgovarajuću mjeru.
GLAVNI TRIK: PROVJERITE ZEMLJIŠTE PRIJE DODAVANJA BILO ČEGA
Iskusni baštovani ne dodaju preparate zemljištu samo zato što su čuli da nekome pomažu.
Prvo provjeravaju stanje biljaka i zemljišta.
Ako cvijeće slabo napreduje, pogledajte koliko svjetlosti dobija.
Provjerite zadržava li se voda oko korijena.
Obratite pažnju na drenažu i strukturu zemlje.
Ako sumnjate na neodgovarajuću kiselost, uradite mjerenje pH vrijednosti.
Tek nakon toga odlučite treba li zemljištu bilo kakva korekcija.
Soda bikarbona nije dobar način za dugoročno podešavanje pH zemljišta.
KAKO POMOĆI CVIJEĆU BEZ SODE?
Za većinu ukrasnih biljaka važni su jednostavni postupci.
Zalijevajte ih prema potrebama konkretne vrste.
Nemojte dozvoliti da korijen stalno stoji u vodi.
Koristite kvalitetan supstrat i posude s otvorima za oticanje viška vode.
Tokom sezone rasta dodajte odgovarajuće đubrivo prema deklaraciji.
Redovno uklanjajte osušene cvjetove kod vrsta kojima to podstiče novo cvjetanje.
Vodite računa i o pravilnom razmaku između biljaka.
KAKO SPRIJEČITI BOLESTI?
Dobra cirkulacija vazduha može smanjiti uslove pogodne za razvoj pojedinih bolesti.
Izbjegavajte pregustu sadnju.
Zalijevajte zemljište umjesto nepotrebnog kvašenja lišća.
Uklanjajte oboljele biljne dijelove i čistite alat.
Ako se bolest ipak pojavi, koristite postupke i sredstva namijenjena upravo tom problemu.
ŠTA AKO STE VEĆ KORISTILI SODU?
Povremena mala količina ne znači da je zemljište nužno oštećeno.
Ipak, prestanite s redovnim posipanjem.
Posmatrajte biljke i izbjegavajte dodavanje drugih kućnih hemikalija radi navodne neutralizacije.
Ako ste koristili velike količine i biljke slabo napreduju, analiza zemljišta može pomoći da utvrdite stanje.
ZAKLJUČAK
Soda bikarbona nije univerzalno sredstvo za baštu.
Ne treba je koristiti kao redovno đubrivo, niti očekivati da će pouzdano otjerati puževe ili podstaći cvjetanje.
Najbolji rezultati dolaze iz pravilnog zalijevanja, odgovarajućeg zemljišta, dovoljno svjetlosti i pravovremene zaštite biljaka.
Prije korištenja bilo kakvog preparata najvažnije je otkriti pravi uzrok problema.