Posadila sam kukuruz pored paradajza i paprika — bašta promijenjena, berba duplo veća, hemija nije potrebna!

Baštu sam tretirala hemijskim pesticidima svake godine a bolesti i štetočine su se vraćali. Stric koji ima organsku baštu bez hemije jednog maja mi je rekao: “Sadi biljke u paru — one se čuvaju same.” Pokazao mi koje biljke saditi jednu pored druge. Ista sezona — ni traga od štetočina, berba duplo veća, zemlja zdravija nego ikad.

Zašto mješovita sadnja mijenja baštu?

Biljke u prirodi ne rastu u monokulturi — rastu u zajednici gdje se uzajamno pomažu. Miris jedne biljke odbija štetočine druge. Korijenje različitih biljaka na različitim dubinama ne konkuriše za hranjive materije. Neke biljke fiksiraju azot u tlu — hranicu druge. Naučnici su otkrili da su prinos i zdravlje biljaka u mješovitoj sadnji u prosjeku 30 do 60 posto bolji nego u monokulturi.

Zlatni parovi za mješovitu sadnju:

Paradajz + Bosiljak

Bosiljak odbija lisne vaši i mušice koje napadaju paradajz. Poboljšava ukus paradajza. Sadite jedan bosiljak na svaka tri paradajza.

Paprika + Peršun

Peršun odbija paprikinu zlaticu i privlači korisne insekte koji jedu štetočine paprike.

Krastavci + Kopar

Kopar privlači pčele za oprašivanje krastavaca i odbija krastavičnog buba. Berba krastavaca uz kopar veća je za 30 posto.

Kupus + Neven

Neven odbija kupusnog moljca i bijelu muhu. Sadite nevena oko cijelog redova kupusa.

Šargarepa + Luk

Luk odbija šargarepinu muhu. Šargarepa odbija lukovu muhu. Savršen par koji štiti jedan drugog.

Jagode + Beli luk

Beli luk odbija sivog truljenja — najčešće bolesti jagoda. Sadite po jedan čen belog luka između svake jagode.

Zaključak:

Priroda nema monokulture — mi smo ih izmislili. Mješovita sadnja koja košta ništa može eliminisati hemiju i povećati prinos. Stric koji nikad nije koristio pesticid ima najrodniju baštu — to nije slučajnost.

Savet: Nikad ne sadite paradajz pored kupusa — natječu se za iste hranjive materije i oba pate.